U Dioklecijanovim podrumima održan je Peti vinski podrum Slobodne Dalmacije - susret vinara i ljubitelja vina u prostoru koji se samo zamisliti može. Osim mogućnosti kušanja vrhunskih vina hrvatskih proizvođaća, posebnost Vnskog podruma Slobodne Dalmacije u radionicama kojima se popularizira vinarstvo i vinogradarstvo Dalmacije. Kako je bilo ove godine na radionicama pogledajte u našoj foto reportaži.
U podrumima Dioklecijanove palače skupilo se odabrano društvo hrvatskih vinara. Kako kažu službene stranice skupa: ' “Slobodna Dalmacija” je, kao ni jedne druge novine tamo od 90-ih, od prvih pionira nove vinske ere u Hrvata, intenzivno pratila i podržavala renesansu hrvatskog vinarstva, svjedočila na svojim stranicama svim novim pothvatima, sadnji novih vinograda, ugošćavala i predstavljala velike i male vinare, izvještavala o njihovim velikim svjetskim uspjesima, prva javljala o velikim znanstvenim otkrićima, o autohtonim hrvatskim, posebno dalmatinskim sortama, izgubljenim pa ponovno pronađenima prvacima, istraživanju povijesti vina i loze na ovim našim prostorima... Feštu “Vinski podrum” u Dioklecijanovim podrumima Slobodna Dalmacija je prije pet godina pokrenula kao živi nastavak, svjedočenje i promociju te nove lijepe velike vinske priče u Hrvata. '
I sve to pod budnim okom cara Dioklecijana.
Posebnost Vinskog podruma Slobodne Dalmacije su radionice, koje su se oba dana odigravala e u izdvojenoj prezentacijskoj sali u podrumima Dioklecijanove palače. Neke od zanimljivih radionica kojima somo nazočili su bile:
DALMATINSKI BLEND PO UZORU NA BORDOŠKI BLEND
Voditelji radionice: prof.dr.sc. Edi Maletić.
Prof.Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu najprije je brojne posjetitelje uveo u pojam Bordoškog blenda, kupaže vina od najčešće tri sorte zastupljene u Bordou - Cabernet sauvignion, Merlot i Cabernet frank koji je roditelj ove obje sorte. Prema njegovoj priči u Bordou nema vina čiste sorte. U svakom Chateau nude su kiupaže ove tri sorte u različitim kombinacijama. To je ponukalo znanstvenike s Agronomskog fakulteta u Zagrebu da naprave Dalmatinski blend, dalmatinsku kupažu od Plavca malog i njegovih roditelja Crljenka i Dobričića. Nakon probe izvornih sorti prof.maletić je napravio dvije kupaže - jednu u kojoj je prevladavao Plavac mali i jednu u kojoj je prevladavao Crljenak. Obje su bile izuzetno zanimljive, pa su sigurno Dalmatinski blend jedan od pravaca u kojem će se vinarstvo Dalmacije razvijati.
Druga je radionica bila posvećena Dalmatinskoj autohtonoj sorti Dobričić - iz koje je u križanju sa Crljenkom nastao Plavac mali naše najslavnije crno vino. Radinicu s nazivom VRHUNSKA VINA ŠOLTE – NOVA ERA DOBRIČIĆA je vodio dr.sc. Goran Zdunić uz pomoć šoltanskih vinara.
Dr.Zdunić je skupio svih 5 šoltanskih vinara koji proizvode vino od sorte Dobričić - Tomislava Purtića, Vicka Kaštelanca, Karla Balića, Alena Jakovčevića i Vicka Burice.
Svi nihovi Dobričići su bili slični, ali opet potpuno različiti. Dobričić je sorta koja se spominjala još davne 1312.g. ali je vremenom zaboravljena. Prije 11 godina uz podršku gradonačelnika Ante Reića i enologinje u dalmacijavinu Vesne Bučan, vinar Vicko Kaštelan je na Šolti pokrenuo projekt revitalizacije Dobričića. Danas na Šolti ima oko 100.000 trsova i to sigurno nije konačno. Dobričić je mirisno, voćno vino s nešto manjim alkoholima (13 - 13.5) ali izuzetno bogato antocijanskim spojevima, fenolima i taninima kojih ima 3 do 4 puta više nego li u sličnim sortama crnog grožđe. Zbog toga je budućnost Dobričića sigurna, a posebno u dalmatinskim kupažama.
Treća je radionica bila o O ZABORAVLJENIM AUTOHTONIM SORTAMA DALMACIJE - Voditelj radionice: dr.sc.Goran Zdunić. Pričalo se o autohtonim sortama Dalmacije koje su zaboravljene, ali se danas polako vraćaju - Cetinka, Plava lovora, Crni pošip, Svrdlovina, Vrškajica i Trnjak neke su od njih.
Sigurni smo da će sigurno neke od njih pronaći mjesto u dalmatinskoj vinarskoj ponudi, a posebno Trnjak ili Rudežuša autohtona sorta Vrgoračkog kraja. kako je istaknuo Stipe Đuzala jedan od vinara tog područja pred Trnjakom je sigurna budućnost. Crno vino punog tijela, ali velike svkježine, s niskim taninima i ne toliko velikim alkoholima je upravo ono što fali vinogradarstvu Dalmacije. Trnjak kao crno vino i Zlatarica kao bijelo vino sigurno su vima koja će vrlo brzo uz dobro poznate Plavce male i pošip obilježiti vinske karte Dalmacije. Zanimljivo je i to da je Trnjak unikatna dalmatinska sorta koja nema srodnika - još jedan od razloga da se pojavi na svim vinskim kartama rastorana Dalmacije kojima je stalo propagirati one sorte koje su karakteristične za Dalmaciju.
I subota je bila zanimljiva. U 14:00 sati, netom poslije ručka, enolog Josip Volarević održao je radionicu: NJEŽNIJA STRANA KOMARNE
Predstavio je 6 nježnih vina iz Komarne, jedne od zanimljivih vinskih regija Dalmacije - tri rosea i tri pošipa - svaki rađen na svoj način.
Predstavio je tri rozea od Plavca malog - rose vinarije Deak s nazivom Ćaća moj - rose koji se proizvodi na starinski način s 15-ak minuta maceracije, rose Terra madre s 5 do 6 minuta maceracije i rose ...
La Chic vinarije Volarević, koji je on napravio s 0 minuta maceracije. Svaki ima sigurno svoju publiku, ali ako žalite lagani, lepršavi rose, onda je to Volarević.
Slijedila su i tri Pošipa istih vinara. na slici je Volarevićev Syrtis,ali su sva tri bila izvrsna. komarna je sigurno vinska oblast o kojoj će se puno ćuti, pogotovo što sva vina iz Komarne imaju Eko markicu.
Prezentacija Komarne je posebno zainteresirala kolegu vinara iz Kaštela, mladu enologicu, ali i gošće iz južnog dijela Dalmacije.
Slijedila je radionica MALVASIJA DUBROVAČKA – PRINCEZA IZ KONAVALA. prezenteri su bili konavoski vrhunski vinari, ali je uvodnu riječ dao gospodin Andro Crvi, vinar koji je i bio jedan od pionira koji je vratio Malvaziju dubrovačku u Konavle. Priča o Malvaziji dubrovačkoj počinje još 1383.g. Bila je jedno od najdražih vina Dubrovačke republike. U Dubrovniku se za lijepu djevojku pričalo 'Da je lijepa kao Malvasia.' Važno je napomenuti da ova malvazija nema veza s Istarskom. Njezini su rođaci Malvasia Lanzerotte, Malvasia di Sardegnia, Malvasia Lipara (s Mljeta). Nakon slavne povijesti od XIV stoljeća, 1850.g. desetkovala ju je pepelnica i filoksera, a posebno Austro-ugarska monarhija koja je zabranila uvoz vina iz Dalmacije i dala prednost talijanskim vinima. Revitalizacija Malvasie dubrovačke je bila 70-ih godina inicijativom ing.Marka Anželića, tako da je početkom 90-ih bilo cca. 35 ha u Konavljima pod Malvasiom dubrovačkom. Slijedio je domovisnki rat kada je Jugovojska tenkovima desetkovala vinograde Malvasie gore od pepelnice i filoksere. 1996. g. se ponovo pokušava revitalizirati, a 1999. se ponovo puni prva boca. Na radionici su predstavljena ćetiri proizvođaća Malvasie dubrovačke - Dubrovački podrumi, Miljas, Božo Metković i Crvik.
Posebnu je pažnju privukao Crvik Orange - Blasius - Malvasia dubrovačka proizvedena na starinski način - 8 mjeseci maceracija u bačvi i nakon toga prekakanje, dodavanje minimalno sulfita i unjenje u boce. nešto novo i posebno, ali na žalost proizvodnja je bila samo probna - svega 500 litara, pa teško da ćete moći ove godine probati ovu Malvasiu. Možda dogodine. Ovo je vino zbilja posebno.
U čast slavnom Miljenku Grgiću, Krešo Vučković, enolog Grgić podruma u Trsteniku je održao radionicu „VELIKOM GRGIĆU S POŠTOVANJEM“.
Predstavio je 4 vina - dva iz vinarije Grgić na Pelješcu, a 2 iz vinarije Grgić u Kaliforniji - Chardonnay iz Kalifornije, 2013., svježi Pošip sa Pelješca 2016., Plavac mali sa Pelješca 2013. i Zinfandel iz kalifornije 2012. Ja sigurno glasam za Plavac mali. Vino je toliko dobro, da bih se usudio kazati da je meni sigurno najdraže vino koje sam kušao tijekom Vinskog podruma 2017.
Enolog Krešo Vučković sigurno zna što radi, a radi izvrsno.
I na kraju radionica VRGORAČKA VINSKA RENESANSA, Voditelj radionice: enolog Davor Mitrović.
Predstavljeno je 10 vina vrgoračkog kraja.
Svako od njih je predstavio vinar koji ga je i napravio,
a posebnu je pažnju privukao Trnjak ili Trnak, sorta o kojoj će se ubuduće dosta čuti. Kemičarka Mara je posebno bila zainteresirana pričom o Trnaku.
I na kraju par impresija iz ovogodišnjeg vinskog podruma - Adela Visković, predsjednica udruge WoW (Womens in Wine) u Splitu ...
Vinari Matuško i Radović u društvu velikog ljubitelja vina, predstojnika Klinike za ženske bolesti i porodiljstvo splitskog KBC-a dr. Deni Karelovića.
I sve to uz izvrsnu muziku mladih splitskih glazbenika ...
u posebnoj atmosferi Dioklecijanovih podruma...
...
a vani je za to vrije pala kiša i opustila grad koji je inač pun života i turista ...