Od 17. - 20.09.2025. u Starom Gradu na Hvaru održana je završna promocija projekta Faros na tanjuru koju bi na novom grčkom nazvali Φάρος σε ένα πιάτο (Fáros se éna piáto), a na staro grčkom Φάρος ἐπὶ πίνακι (Pháros epì pínaki). Projekt je imao imao kao glavni cilj rekonstrukciju prehrane starih Grka na Hvaru kroz analizu njihovih običaja i integraciju s lokalnim prehrambenim praksama, a promocija je bila i prilika pokazati zanimljivosti grčkih arheoloških ostataka na Hvaru, posebno u starogradskom polju.
Konačni rezultat projekta je bilo stvaranje edukativnih materijala i kulinarskih iskustava koji povezuju prošlost otoka Hvara s modernim vremenima. Predstavljena knjiga je primjer toga, ali je projekt uključivao i interaktivne radionice grčke hrane temeljene na izvornim starogrčkim receptima.
Projekt su proveli Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem i Instituta za arheologiju Zagreb, a važan suradnik na projektu je bila i Srednja škola Hvar - Izdvojena lokacija u Jelsi. Pokrovitelj projekta je bila Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za pomorstvo i promet (program Arheološkog turizma) uz sponzorstvo Helios Faros d.d.
Što se događalo u Starom Gradu tijekom 3 promotivna dana pokazati ćemo u dvije kratke foto reportaže. Druga reportaža je posvećena ostalim događanjima na Hvaru.
U filmskoj atmosferi Arheološkog nalazišta Faros u Starom Gradu na Hvaru održana je prezentacija publikacije Faros na tanjuru.
Uvertira manifestaciji promocije kuharice bio je muzičko, plesno, recitatorski performas umjetničkog para Laurisa i Petre koji su glumili Dioniza i Arijadnu.
Lauris priča priču o Dionizu i gusarima >>> Za detalje vidi Mit o bogu Dionizu
Knjigu su promovirali mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem, Anita Gamulin, voditeljica Konzervatorskog odjela u Splitu i Lino Ursić, voditelj projekta arheološkog (kulturnog) turizma čiji nositelj je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem otvara manifestaciju
Faros na tanjuru je dvojezična knjiga (hrvatski, engleski) autorice dr.sc. Ivana Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju Zagreb, a vrijedan doprinos su dali i koautori mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem i dr. sc. Jelena Jovanović viša kustosica Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu.
Na promociji su profesori Andrej Petrić i Viktorija Đonlić Majić iz Ugostiteljske škole Jelsa zajedno s učenicima škole pripremili mali izbor starogrčkih jela iz kuharice.
Piletina s ječmom i šipkom
Sastojci:
250 ml kuhanog ječma
500 g kuhane piletine (može i janjetine)
1 crveni luk
3 lista kadulje
60 ml maslinovog ulja
šaka sjemenki korijandra
šaka šipka
sol i papar
Priprema:
U skuhani ječam dodati prokuhano meso, začine i maslinovo ulje i kuhati kratko na laganoj vatri uz podlijevanje da ne bi zagorilo.
Lignje punjene ciklom
Sastojci:
750 g liganjas
500 g cikle narezane na kockice
2 sitno nasjeckana režnja češnjaka
1 vezica nasjeckanog peršina
100 g masne slanine narezane na kockice
maslinovo ulje, sol, papar
Priprema:
Nasjeckati krakove i kratko popržiti izmješati sa slaninom, ciklom i začinima. Napuniti lignje, staviti u glinenu posudu, premazati ih maslinovim uljem, posoliti i peći pola sata.
Pečena svinjetina s umakom od mente
Sastojci:
2 kg svinjskog mesa (vrat, carsko meso)
maslinovo ulje
dosta crnog papra
soli
šaka sjemenki korijandra
Priprema:
Staviti meso u glinenu posudu, poškropiti uljem, posoliti, izdašno popapriti i posuti sjemenkama korijandra. Peći na 1600C 45 minuta podlijevajući ga vlastitim sokom
Umak od mente:
4 žlice sušene mente ili 1 žlicu svježe, 1 žličicu zelenog papra, 2 žlice gorušice i 2 žličice šafrana zdrobiti u tarioniku. Dodati 6 žlica maslinovog ulja i 2 žlice octa, te posoliti po ukusu. Mješavina treba odležati bar sat vremena da bi se sve biljke dobro pomiješale. Izvrsno se slaže s pečenkama (vidi sliku).
U knjizi se osim jela koje smo prikazali u foto reportaži nalaze i brojni drugi recepti podjeljeni u:
- variva (Leća, Varina)
- mesna jela (Pečenje, Umak od mente, Janjetina, kozletina ili piletina s ječmom, Nježna ptica - pile punjeno maslinama, Ahilejevo pečeno jare ili janje, Lukanijske kobasice)
- morska jela (Lignje punjene ciklom, Toronejska tuna, Gonos - okruglice od ribe)
- salate (Kupus na atenski način s korijandorom, rutom i medom, Epytirum - salata od maslina)
- kolači (Grčka torta od sira, Pharmakos - ječmeni kolač, Basynias s otoka Delosa, Sesamides - keksi od sezama i meda, Amorbites - slastica od kozjeg sira i meda, Zeusov desert, Thrion - napunjeno lišće smokve ili vinove loze, Attanitai - palačinke s medom i sezamom)
- kruh (Apantrakis - kruh od pšeničnog brašna i kiselog kravljeg mlijeka s maslinovim uljem)
Svi su recepti prilagođeni današnjim kuhinjama, a najavljeno je da će se moći kušati i u nekim hvarskim restoranima.
Uz odabrana jela služilo se i izvrsno forsko vino, što je posebno razveselilo boga Dioniza i njegovu Arijadnu.
Program drugog dana je uključivao prezentaciju pješačko-rekreacijske staze "Hora Tour". Krenuo je naravno iz Arheološkog lokaliteta Faros, o kojem je mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem nadahnuto govorio:
Posebni naglasak je bio na originalnom popločanju ceste drevnog Farosa.
Pješačkom šetnjom kroz Starogradsko polje ...
uz povremena zaustavljanja u rijetkom hladu, ova put ...
uz kapelicu na čast Srca Isusova koju je 1928.g. sagradio Mihovil Rojić ...
došli smo do arheološkog lokaliteta Kupinovnik s ostacima rimske vile rustice.
Javna ustanova je sva nalazišta u polju opisala informativnim tablama.
Slijedeća i zadnja štacija je bio Hvarski Botanički vrt Katovnica koji je sagradio starograđanin Matko Roić, veliki zaljubljenik u prirodu, po zanimanju učitelj u osnovnoj školi.
Osim tradicionalnih „kultiviranih“ biljaka: lavande i masline, uzgojio je veliki broj autohtonih samoniklih biljaka karakterističnih za ovo područje, kao što su ruzmarin, kadulja, vrisak, buhač, brnistra, pistacija, mirta, planika, majčina dušica, matičnjak, kozokrvina i mnoge druge. Uz svaku od ovih biljaka na kamenim pločama ispisana su njihova imena na hrvatskom i latinskom jeziku, te otočnom dijalektu. Ovu mirtu je očito zasadila Marta.
Jedna od zasađenih biljaka je i lemprika, u narodu poznata kao pasja kita, s tim da naziv „pasja kita” za lempriku ne dolazi po onome što svi misle, već zbog izgleda grozdastog cvata, zato što u starom hrvatskom riječ kita izvorno znači cvjetni grozd, kitica, snop, a tek kasnije dobiva i vulgarnije značenje. Drugi dio narodnog dodatka „pasja” može značiti nešto „obično, bezvrijedno, grubo” (kao u izrazima pasji život, pasja vrućina). U ovom slučaju vjerojatno opisuje da je to „obična kita” koju ima svaka „pasja trava” (tj. raslinje koje raste posvuda). U nekim krajevima ovu biljku zovu i babina kita, opet zbog izgleda cvata.
Zadnje događanje manifestacije je bila prezentacija projekta Faros na tanjuru za građane i turista. Na Trgu Stjepana Radiča - Ploća u Starom Gradu, ugostitelji su ponudili zibor nekoliko jela iz kuharice, a vinari izvrsno forsko vino:
