Srdele su sigurno jedna od najzdravijih namirnica, hraniteljice brojnih generacija ljudi koji žive uz more, posebno otočana. Znanstvenici kažu da dvije porcije srdela tjedno osiguravaj dovoljno zdravih omega-3 masnih kiselina koje smanjuju za 35% izglede za bolesti srca i krvožilnog sustava. Izvor su visokokvalitetnih proteina, važnih za mišiće, kosti i imunitet, prirodni izvor vitamina D, koji je ključan za zdravlje kostiju i imunološki sustav, te sadrže kalcij, fosfor i selen, minerale koji doprinose zdravlju kostiju, štitnjače i antioksidativnoj zaštiti.
Srdele su izuzetno zdrave jer su nutritivno bogate, a niskokalorične. Dobre su za srce. Omega-3 masnoće smanjuju trigliceride i rizik od srčanih bolesti. Dobre su i za mozak. Pomažu u očuvanju kognitivnih funkcija i mogu smanjiti rizik od depresije. Dobre su i za kosti. S obzirom da se srdele obično jedu s kostima, odličan su izvor prirodnog kalcija. Dobre su i za imunitet. Cink, selen i vitamini B skupine podržavaju obrambeni sustav.
Srdele su male ribe na početku hranidbenog lanca, što znači da akumuliraju manje teških metala poput žive, a s ekološke strane održive su za konzumaciju, s manjim ekološkim otiskom u usporedbi s većim ribama. Zbog svega navedenog, srdele su jedan od najzdravijih i najdostupnijih izbora ribe, idealne za redovitu prehranu, a sve to se može ponoviti i za srdelinog dalekog rođaka inćuna. I srdele i inćuni pripadaju istom redu Clupeiformes, što znači da imaju zajedničkog evolucijskog pretka i sličan način života (planktonska prehrana, plivanje u jatima, pelagičke vrste). Razlikuju se na razini porodice, pa nisu “bliski rođaci” kao, recimo, različite vrste unutar istog roda. Imaju paralelnu, ali ne identičnu evolucijsku granu, ali su nutritivno skoro identični:
Nutrijent |
Srdele |
Inćuni |
Energija |
208 kcal |
210 kcal |
Proteini |
25 g |
29 g |
Masti (ukupno) |
11.5 g |
10 g |
– Zasićene masti |
2.7 g |
2.3 g |
– Mononezasićene masti |
4.2 g |
3.5 g |
– Polinezasićene masti (n-3) |
~2.2 g |
~2.0 g |
Ugljikohidrati |
0 g |
0 g |
Omega-3 masne kiseline |
~2.2 g |
~2.0 g |
Vitamin |
Srdele |
Inćuni |
Vitamin D |
270 IU (6.8 µg) |
180 IU (4.5 µg) |
Vitamin B12 |
8.9 µg |
9.0 µg |
Vitamin B3 (niacin) |
5.5 mg |
14.0 mg |
Vitamin A |
30 µg |
15 µg |
Folat (B9) |
10 µg |
8 µg |
Mineral |
Srdele |
Inćuni |
Kalcij (Ca) |
380 mg |
147 mg |
Željezo (Fe) |
2.9 mg |
4.6 mg |
Fosfor (P) |
490 mg |
460 mg |
Magnezij (Mg) |
39 mg |
36 mg |
Cink (Zn) |
1.4 mg |
1.5 mg |
Jod (I) |
prisutan (~30 µg) |
prisutan (~35 µg) |
Selen (Se) |
50 µg |
46 µg |
Natrij (Na) |
70 mg (svježe) |
104 mg (svježe) |
Srdele se može pripremiti na stotine različitih načina, o čemu smo već pisali u prijašnjim gastro pričama:
- Eseji o kuhanju - Srdela prva dama Jadrana
- Eseji o kuhanju - Srdela na Mediteranu
a dotakli smo se i njihove usoljene varijante (ovo je ujedno i najčitaniji esej na Skitopisima):
- Eseji o kuhanju - Slane srdele i slani inćuni
U drugom od njih spominju se sredele na lešo, a u ovoj gastro priči tema nam su srdele na buzaru koje neko zove i srdele u šugu. Recept je krajnje jednostavan, a rezultat je slasano jelo u kojem će sigurno uživati svi ljubitelji srdela.
Sazstojci za četiri osobe:
- 1 kg srdela ili inćuna, a može i miješano
- 4 češnja češnjaka
- dosta peršina
- 1,5 dcl dobrog maslinovog ulja (po mogućnosti tribunjskog)
- 1 dcl bijelog vina
- sok od 1 limuna
- 1 kriška limuna
- grančica ružmarina, nekoliko listova lovora
- 1 žlica ukiseljenih kapara
- sol, papar (ja ih skoro uopće ne solim)
Priprema se u dva koraka:

Očišćene srdele i inćuni se poslažu u široku teću (široki lonac) koje se obilato namasti maslinovim uljem. Izmješa se dosta nasjeckanog češnjaka i petrusimena (peršina), krušnih mrvica, malo maslinovog ulja i sok od limuna, te se stavi na vrh. Tko voli može dodati i žlicu ukiseljenih kapara. S njima je ukus još bolji.

Na vrh se doda grančica ružmarina, nekoliko listova lovora i kriška limuna. Polije se uljem i vinom, te doda vode tek toliko da su srdele pokrivene.

Kuha se na jakoj vatri desetak minuta. Uz srdele je najbolje poslužiti lešo krompir, a meni ih je najdraže jesti samo uz kruh, po mogućnosti domaći Tanjin iz Tatinje.