U Arheološkom muzeju u Splitu u petak 16. svibnja 2025.g. predstavljena je posebna knjiga Faros na tanjuru koju bi na novom grčkom nazvali Φάρος σε ένα πιάτο (Fáros se éna piáto), a na staro grčkom Φάρος ἐπὶ πίνακι (Pháros epì pínaki). Knjiga je posvećena starogrčkim običajima vezanim uz hranu na otoku Hvaru, a poseban dio je rekonstrukcija brojnih starogrčkih jela koja su se u to vrijeme pripravljala. Autorica knjige je dr.sc. Ivana Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju Zagreb, a vrijedan doprinos su dali i koautori mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem i dr. sc. Jelena Jovanović viša kustosica Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu.
Knjiga Faros na tanjuru je nastala kao dio projekta koji se isto zvao i imao kao glavni cilj rekonstrukciju prehrane starih Grka na Hvaru kroz analizu njihovih običaja i integraciju s lokalnim prehrambenim praksama. Projekt se sastojao od:
- Analize staogrčke prehrane i kulturnih običaja istraživanjem tradicionalnih namirnica, metoda pripreme hrane i kulinarskim tehnikama temeljenim na povijesnim izvorima.
- Istraživanja lokalnih resursa na Hvaru analizom dostupnih namirnica i treadicionalnim metodama pripreme, uzimajući u obzir i prehrambene navike današnjih stanovnika otoka Hvara.
- Integracijom starogrčkih i lokalnih običaja prilagodbom grčkih kulinarskih praksi korištenjem lokalnih sastojaka, stvarajući jedinstvena jela koja održavaju sintezu dviju kultura.
- Razvojem novih jela kroz kombinaciju grčkih metoda pripreme i lokalnih resursa, čime je ostvareno bogato kulinarsko nasljeđe.
- Arheološkim i povijesnim potvrdama korištenjem arheoloških istraživanja i povijesnih dokumenata za potvrđivanje točnosti rekonstruiranih prehrambenih običaja.
Konačni rezultat projekta je bilo stvaranje edukativnih materijala i kulinarskih iskustava koji povezuju prošlost otoka Hvara s modernim vremenima. Predstavljena knjiga je primjer toga, ali je projekt uključivao i interaktivne radionice grčke hrane temeljene na izvornim starogrčkim receptima.
Projekt su proveli Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem i Instituta za arheologiju Zagreb, a važan suradnik na projektu je bila i Srednja škola Hvar - Izdvojena lokacija u Jelsi. Pokrovitelj projekta je bila Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za pomorstvo i promet (program Arheološkog turizma) uz sponzorstvo Helios Faros d.d.
Projekt je nastavak projekta Grčka hrana u starogradskom polju o kojem smo pisali u našoj reportaži: >>> Reportaža Grčka hrana u starogradskom polju.
Kako je bilo na prezentaciji i najvažnije što se kušalo od starogrčkih jela koja su pripremili učenici i mentori Srednja škola Hvar - Izdvojena lokacija u Jelsi. uz suradnju Turističko-ugostiteljske škole iz Splita prikazati ćemo u našoj foto reportaži.
Nakon šarmantnog uvoda Marine Tudor voditeljice Odjela za marketing, promidžbu i odnos sa javnošču Arheološkog muzeja Split predstavljanje je otvorio domaćin ravnatelj muzeja dr. sc. Ante Jurčević.
Predstavljanje knjige i projekta nastavio je koautor mr. sc. Vinko Tarbušković ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem i ...
dr. sc. Jelena Jovanović viša kustosica Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu.
i za kraj autorica dr.sc. Ivana Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju Zagreb.
Nakon prezentacije slijedila je i degustacija odabranih jela. Jela su pripremili starogrčkih jela koja su pripremili učenici i mentori Srednje škole Hvar - Izdvojene lokacije u Jelsi. uz suradnju Turističko-ugostiteljske škole iz Splita.
Toronejska tuna - odresci tune se premažu maslinovim uljem i mariniraju mješavinom začina (usitnjeni kim, peršin, origano, korijanar, metvica), te kratko preprže na jakoj vatri. Prije posluživanja se premažu maslinovim uljem i služe uz ...
Epytirum - salata od maslina u koju idu nasjeckane zelene i crne masline, vinski ocat, maslinovo ulje, nasjeckani svježi koromač i metvica i naravno med bez kojeg se nije moglo zamisliti skoro niti jedno jelo.
Svinjsko pečenje s umakom od mente. Svinjetina se stavi u posudu za pečenje, posoli, popari i dobro premaže maslinovim uljem, te pospe sjemenkama korijandra. Peče se na laganoj vatri (1600C) i polijeva sokom od pečenja. Služi se uz Umak od mente u koji ide svježa ili sušena menta, zeleni papar u zrnu, šafran, maslinovo ulje, vinski ocat i gorušica. Sve se zajedno zdrobi, a mjesavina treba odležati najmanje sat vremena prije nego li se prelije po mesu. Svjedok sam da je meso ovim umakom dobilo potpuno novu dimenziju.
Stol staro grčkih slastica na forski način.
Zeusova torta se u originalu pravila od zgnječenog slanutka, metvice i meda. Bila je poslastica za posebne prigode ili dio ritualnih obroka kojih su stari grci imali puno. U modernoj inačici Faros na tanjuru uz zgnječeni slanutak predlaže dodavanje i zgnječenog jarog graha (sikirice) koji je danas skoro zaboravljen, pa ga i ovim receptom nastoje vratiti u današnje jelovnike. Od ostalih sastojaka u ovu tortu ide i ječmeno brašno, usitnjeni kardamon, mlijeko i med, a preljeva se umakom od šafrana kosi se radi od šafrana, sušene mente, maslinovog ulja i meda. Poslastica koja bi dobro došla na svaki blagdanski stol.
Basynias - kolači koji se pripremao na otoku Delosu prema starogrčkom piscu Ateneju. Sastojao se od prženih kuglica napravljenih od pšeničnog brašna i masti koje bi se složile u stožac, prelile medom i ukrasile šipkom, smokvama ili datuljama uz obavezni dodatak 3 oraha. Zašto samo tri do danas je ostala tajna.
Sesamides - hrskavi keksi od samo dva sastojka: sezama i meda. Sezam bi se popržio na tavi, pa kada porumeni pomiješao sa zagrijanim medom, te ulio u kalup. Kada bi se ohladio rezao se na prutiće.
I naravno izbor vrhunskih hvarskih vina bez kojih niti Grci nisu pristupali niti jednoj gozbi. Autorica knjige Ivane Ožanić Roguljič u dijelu o vinu kaže: "Vino je imalo središnju ulogu u grčkoj prehrani i kulturi. Prisutno je gotovo uz svaki obrok, bilo da se radi o doručku, večeri ili svečanim prigodama. Tipičan doručak mogao je uključivati masline, sir i kruh, uz čašu vina, dok su večernji obroci bili obogačeni različitim vrstama vina. Hipokrat je vino klasificirao prema mirisu, gustoći i jačini, a često se miješalo s vodomili začinima, što je omogućavalo različite okuse ili prilagodbe osobnim preferencijama. Vino je imalo poseban značaj u ritualima posvećenim Dionizu, bogu vinai zabave. Dionizijski festivali, poznati po svojoj raskoši, uključivali su ogromne količine vina te obrede uz pjesmu i ples."
Autorica knjige dr.sc. Ivana Ožanić Roguljić i suradnik projekta mentor profesor iz Srednje škole Hvar - Izdvojene lokacija u Jelsi.
Komentari uz slike jela su iz knjige sa željom da vas potaknemo kako biste knjigu i nabaviti.
Faros na tanjuru - dvojezična knjiga (hrvatski, engleski) autorice Ivane Ožanić Roguljič
U knjizi se osim jela koje smo prikazali u foto reportaži nalaze i brojni drugi recepti podjeljeni u:
- variva (Leća, Varina)
- mesna jela (Pečenje, Umak od mente, Janjetina, kozletina ili piletina s ječmom, Nježna ptica - pile punjeno maslinama, Ahilejevo pečeno jare ili janje, Lukanijske kobasice)
- morska jela (Lignje punjene ciklom, Toronejska tuna, Gonos - okruglice od ribe)
- salate (Kupus na atenski način s korijandorom, rutom i medom, Epytirum - salata od maslina)
- kolači (Grčka torta od sira, Pharmakos - ječmeni kolač, Basynias s otoka Delosa, Sesamides - keksi od sezama i meda, Amorbites - slastica od kozjeg sira i meda, Zeusov desert, Thrion - napunjeno lišće smokve ili vinove loze, Attanitai - palačinke s medom i sezamom)
- kruh (Apantrakis - kruh od pšeničnog brašna i kiselog kravljeg mlijeka s maslinovim uljem)
Svi su recepti prilagođeni današnjim kuhinjama, a najavljeno je da će se moći kušati i u nekim hvarskim restoranima.
