Bibliotheca Alexandrina je suvremena biblioteka Aleksandrije. Nekad je Aleksandrija imala biblioteku u kojoj je bilo prikupljeno znanja cijelog antičkog svieta, a danas je Bibliotheca Alexandrina sigurno mjesto na kojem je prikupljeno znanja arapskog svijeta. Antička (ili kraljevska) biblioteka Aleksandrije osnovana je za dinastije Ptolomejaca (grčko - makedonsko helenističko egipatsko kraljevstvo) u 3. stoljeću BC. Biblioteka je bilo mjesto na kojem se skupljao znanje antičkog svijeta, mjesto gdje su se skupljali mislioci i znanstvenici svih zemalja antike. Kako je potpuno uništena u 7.stoljeću nove ere ne zna se pouzdano kako je izgledala, pa je predloženo nekoliko rekonstrukcija.
Aleksandrija je bila metropola antičkog svijeta u doba Ptolomejaca. S jedne strane plodna dolina Nila, a s druge strane Mediteran, put prema ostatku tadašnjeg civiliziranog svijeta.
Jedna od rekonstrukcija Aleksandrijske bibliotekehttp://www.thelivingmoon.com/43ancients/02files/Library_Alexandria.html
Druga rekonstrukcija Aleksandrijske bibliotekehttp://deskarati.com/2012/01/01/ancient-library-of-alexandria/
Biblioteka je čuvala više od 700.000 svitaka, što je ekvivalent 100.000 današnjih tiskanih knjiga. Biblioteka je bila otvorena svima koji su željeli učiti, podjednako i muškarcima i ženama.
Umjetnička vizija unutrašnjosti biblioteke.
Jedino što se sigurno zna je to da je znanje bilo zapisano na svicima. Kako su se u snalazili u 700.000 svitaka ? I danas bi to bio problem.Biblioteka je imala burnu sudbinu (vidi http://www.thelivingmoon.com/43ancients/02files/Library_Alexandria.html ili http://deskarati.com/2012/01/01/ancient-library-of-alexandria/). Sagrađena ke u 3. st. BC i održala se više od 1000 godina, sve do 7. stoljeća nove ere. Godine 642. Aleksandriju je osvojio islamski general Amrou koji je vodio vojsku Omara, Bagdadsko kalifa. Pitali su kaifa Omara što s bibliotekom, a on je mudro zaključio: "Zapisi u svicima će biti ili u suprotnosti s Kuranom, pa su u to slučaju hereza, ili će se složiti s njim, pa su u tom slučaju suvišni." (vidi http://www.thelivingmoon.com/43ancients/02files/Library_Alexandria.html ), pa ih više, manje treba sve uništiti. Rezultat je bio taj da su skoro svi svici, osim onih na kojima su bila zapisana djela Aristotela, poslužili kao gorivo za grijanje javnog gradskog kupatila. Sedmo je stoljeće nove ere značilo kraj antičke aleksandrijske biblioteke, a koliko je znanja (i do danas neznanog) uništeno, možemo samo pretpostaviti. Ovi međutim nije bio prvi put da je biblioteka stradala. Plutarh je zapisao da ju je slučajno godine 47. BC zapalio Julije Cezar kada je naredio da se zapale brodovi u aleksandrijskoj luci kako bi naljutio Achillasa, zapovjednika trupa egipatskog kralja Ptolomeja XIII i smanjio mu mogućnost morske komunikacije. Biblioteka je nakon toga polako ponovo obnavljana da bi je 391. g. novog doba stradala u neredima kršćanskih fanatika potaknuta dekretom koptskog pape Theophilus-a (vrlo efikasna cenzura !!!). I nakon ovoga se obnovila ali je točku na i stavio islamski general Amrou koji je temeljito spalio sve što se spaliti može. Zašto mu je Aristotel bio omiljen pa ga nije spalio, može se samo nagađati, ali ovo je sigurno jedan od razloga zašto je aristotelovski pristup dominirao u europskim civilizacijama skoro do našeg doba. A da li je stvarno sve bilo tako ? Neki se sutori ne slažu s ovakvim opisom sudbine stare aleksandrijske biblioteke, na primjer http://bede.org.uk/library.htm. Pročitajte, pa prosudite sami.
Trebalo je proći više od 1350 godina da bi se u spomen na slavnu antičku biblioteku 2002.g. otvorila Biblioteka Alexandrina. UNESCO je 1988.g. raspisao arhitektonski natječaj na koji se javilo 1.400 radova. Pobjedio je norveški arhitektonski biro Snøhetta, a izgradnja biblioteke je koštala ukupno 220.000.000 US$. Biblioteka je impresivna. Osim bibliotekarskog dijela uključuje planetarij, izložbene prostore s trajnim i privremenim izložbama, a i cijela je muzej moderne umjetnosti, te je opremljena i s modernom računalnom opremom. U nastavku nekoliko slika moderne Biblioteke Aleksandrine:
Pogled na Aleksandrinu iz satelita. Sagrađena je blizu mjesta gdje je bila i stara biblioteka.
Centralna zgrada svjetlo prima sa krova.
Posebni prozori s roletama koje glume trepavice oka,
zbog atmosfere Aleksandrije, trebaju se stalno čistiti.
U granitu urezani ...
znakovi na prednjoj fasadi.
Unutrašnjost, velika, prozračna, svijetla ...
Izložbe se izmjenjuju sa stolovima za rad.
Igra svjetla na krovovima ...
a stupovi podsjećaju na staroegipatske stupove.
...
Biblioteka je i izložbeni prostor moderne umjetnosti.
Zanimljiva željezna riba.
Suprotnosti - ispred biblioteke žene u burkama, a u predvorju moderna umjetnost malo slobodnijeg izričaja.
Cijela je zgrada izložbeni prostor. Duboki reljefi inspirirani starim Egiptom.
Stalna izložba - Aleksandrija na crtežima i starim fotografijama.
Stalna izložba - etnografija.
Stalna izložba - etnografija.
Suvremeni tiskarski stroj tzv. "Book on Demand" principa. Hoće reći nema tiskanja knjiga unaprijed. Sve su knjige u računalu i tiskaju se tek onda kada ih netko treba. I to ne samo tiskaju ...
već i uvezuju i to sve za 10-ak minuta. Znači zamislite knjižaru u kojoj nema knjiga već samo ovakav stroj na sredini, a okolo su računalni katalozi. Uz kavu na stolu koji je i ekran osjetljiv na dodir pregledavate kataloge, nađete ono što vas zanima i dok vi ispijate kavu knjiga se tiska i uveže. I sve vas to košta kao fotokopiranje knjige. Daleka budućnost ? Niti slučajno. U Biblioteci Aleksandrini takav stroj i postoji.
Vodičica nas vodi kroz biblioteku.
Jedan od spomenika u biblioteci - ovo je spomenik Demetrius Phalereus-u, Aristotelovom studentu koji je u doba Ptolomeja I Sotera početno organizirao staru aleksandrijsku biblioteku.
Krenuli smo od pogleda iz satelita, a završavamo s maketom - biblioteka Aleksandrina.>> Reportaža o FIJET-u i službenim događanjima na godišnjem kongresu u Egiptu
>> Reportaža iz Kaira
>> Reportaža iz Aleksandrije
>> Reportaža iz Aleksandrijske Citedele
