Zamislite prizor dalmatinskog ručka – mirisi svježe pečene ribe, maslinovo ulje koje sjaji na povrću uzgojenom na kamenitim poljima, čaša vina iz lokalnog vinograda. Ovo nije samo uživanje u hrani; to je priča o povijesti, tradiciji i ljubavi prema zemlji. No, jeste li se ikad zapitali kakav je ugljični otisak tog ručka?
"Kad vozite automobil,kupite par tenisica ili pečete meso na roštilju,pridonosite emisiji ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu.To je vaš ugljični otisak.Mnoge zemlje obvezale su se smanjiti svoje emisije,dok je cilj EU-a čak postati klimatski neutralan do 2050." kazala je nutricionistica Olja Martinić, organizator međunarodnog stručnog skupa Ugljični otisak dalmatinskog ručka kojim je obilježena 15-godišnjica održavanja Gastroadventa u Splitu.
Ugljični otisak (engl. Carbon Footprint) podrazumijeva ukupnu emisiju stakleničkih plinova koji izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj. Najčešći staklenički plinovi su vodena para, ugljikov dioksid, metan, freoni i ozon. S obzirom na to da plinovi imaju različite potencije (npr. jedna tona metana istovjetna je količini 25 tona ugljikova dioksida), uvedena je jedna mjerna jedinica za emisije iz svih izvora, ekvivalent CO2 (CO2e). Ekvivalent CO2 (CO2e) univerzalna je mjerna jedinica za ugljični otisak. Kad govorimo o ugljičnom utisku hrane, to uključuje procjenu ukupnih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, preradom, transportom, skladištenjem, pripremom i odlaganjem hrane.
Način na koji se poljoprivredne kulture danas uzgajaju, uz korištenje mehanizacije te umjetnih gnojiva, ne čudi da je poljoprivreda odgovorna za 30 % emisija stakleničkih plinova. Osim samog iskorištavanja zemljišta, stočarski sektor je u središtu pozornosti jer se smatra da je uzgoj stoke odgovoran za čak 14,5 % ukupnih emisija. Ne treba zanemariti i ugljični otisak koji ostavljamo kad biramo namirnice koje nisu lokalno uzgojene ili trenutno nisu dostupne na području na kojem živimo zbog čega je jako bitno razmišljati o tim naizgled malim stvarima koje čine veliku razliku.
Obrazac mediteranske prehrane, uz pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje, ima pozitivno djelovanje na okoliš te se smatra najviše održivim načinom prehrane. Zbog obilja namirnica biljnog podrijetla te zbog prisutnog, ali smanjenog unosa namirnica životinjskog podrijetla, mediteranska prehrana, osim što je nutritivno kvalitetna i uravnotežena ujedno je i održiva,te svojim niskim vrijednostima CO2 otiska nema negativan utjecaj na okoliš.
Međunarodni znanstveni skup "Ugljični otisak dalmatinskog ručka" koji se danas održao u prostorijama MedILS-a u Splitu, otvorio je vrata dijalogu između tradicije i suvremenih izazova održivosti.
U ime ugostitelja skupu se obratila Tena Tomljenović:
Suorganizator skupa je i Sveučilište u Splitu, pa se skupu obratio i predstavnik Sveučilišta i studija Agronomije Mediterana prof. dr. sc. Mario Bjeliš:
Pokrovitelj skupa je bila i Splistko-dalmatinska župnija, pa se skupu obratio i dr. sc. Mladen Perišić iz Upravnog odjel za zaštitu okoliša županije:
Prvi govornik stručnog dijela skupa je bila Dr. Harriet Barlett. Dr Barlett je diplomirala veterinarsku medicinu i doktorirala održivu poljoprivredu a Sveučilištu Cambridge. Stručnjakinja je iz područja utjecaja na okoliš stočarske proizvodnje te dobrobiti životinja uzgajanih za hranu, odnosno načina držanja životinja namijenjenih prehrani. Svinjogojsko meso važan je dio u prehrani stanovništava Dalmacije, a posebice se tu ističu suhomesnati proizvodi kao sto su pršut i panceta. Međutim na prvu možda i ne razmišljamo tako, ali dalmatinski pršut itekako je dio globalnog lanaca prehrane, jer je Hrvatska veliki uvoznik mlade prasadi za tov, većinom iz zemalja sjeverne Europe kao što je Danska, ali i uvoznik stočne hrane, posebice proteinskih krmiva koja se koriste i u udjelu od 20% u ukupnoj hrani za životinje, kao sto je sojina sačma koja dolazi čak Brazila. Stoga je Dr.Bartlett prikazala na primjeru njenog istraživanja koje je rađeno na globalnom nivou, kakav je utjecaj na okoliš uzgoja svinja u različitim sustavima uzgoja, ne samo u intenzivnim farmama već i organskim farmama, koje se često olako smatraju prihvatljivije i s aspekta dobrobiti i utjecaja na okoliš.
Dr. Harriet Barlett specijalistica za održivu poljoprivredu ...
govorila je o tome kako smanjiti CO2 otisak sustava proizvodnje hrane.
Posebno zanimlj dio prezentacije je bila usporedba zamalja po potrošnji pojedinih tipova namirnica (mliječnih proizvoda, crvenog mesa, piletine, jaja i ribe) po osobi godine 2017. Hrvatska je bila na visokom trećem mjestu po ukopnoj potrošnji ovih namirnica, ali što je još gore druga u svijetu je po potrošnji crvenog mesa sa 174 g po osobi godišnje. Veći potrošaći crvenog mesa su samo amerikanci s 185 g po osobi godišnje. 
Ako se pogleda vremenski dijagram od 1992.g. do 2001.g. vidljivo je da se potrošnja žitarica, grahorica, voća i povrća, mliječnih proizvoda i jaja godinama toliko ne mijenja i ostaje konstantna u odnosu na dnevnu potrošnju kalorija. Udio mesa lagano raste, a posebno je zabrinjavajuće da udio masti, ulja i šećera značajno raste. Najveći problem je taj što je 1991.g. prosječna dnevna potrošnja kalorij u Hrvatskoj bila oko 2300 kcal, a 2021.g. se popela iznad 3000 kcal što vodi prema pretilosti stanovništva, a sve to utječe na razvoj bolesti.
O tome je detaljno govorila slijedeća govornica Prof. dr. sc. Ivana Kolčić, dr. med, specijalist epidemiologije, član Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, su-osnivačica Hrvatske udruge za medicinu životnog stila.
Profesorica Kolčići za temu je izabrala Mediteransku prehranu i njezin utjecaj na zdravlje. 
Nutritivni rizični čimbenici povezani su s 2,1 miliona smrtnih ishoda od kardio-vaskularnih (KV) bolesti. Odgovorni su za 49,2% smrtnih ishoda od KV, ali i za 22,4% ukupnih smrtnih ishoda.
Mediteranska prehrana kao prehrambeni obrazac koji privlači pozornost i opće javnosti i znanstvenika jedan je od najviše istraživanih vrsta prehrane.
Zahvaljujući intenzivnom istraživanju, dobro su nam poznati pozitivni učinci mediteranske prehrane na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi, ali i manje negativni učinci na okoliš upravo proizvodnje onih namirnica koje se čine osnovicu mediteranske piramide prehrane. Mediteranska prehrana je po ukupnoj ocjeni najbolja od svih prehrana, a vrlo je visoko i u odnosu na specifične zahtjeve. Prva je za dijabetes, druga za srce, druga kao najbolja zdrava prehrana ...
prva je od vegetarijanskih prehrana i što je zanimljivo najjednostavnija u odnosu na zahtjevnost pripreme.
Prof. Kolčić je objasnila što je to mediteranska prehrana i naglasila da je prije svega stil života.
Pokazala je i suvremenu piramidu mediteranske prehrane u kojoj nisu biutne samo namirnice. U temelju ovog stila života su i redovita tjelesna aktivnost, adekvatni odmor i druženje i što je isto tako važno sastavni dio ove prehrane je i redovito, ali umjereno konzumiranje crnog vina.
Provjerena znanstvena istraživanja su pokazala da pridržavanje mediteranske prehrane, posebno u odnosu na redoviti unos voća i povrća djeluje i na mladoliki izgled.
I na kraju ono što nije dobro. Projejkt 10.001 Dalmatinac koji je istraživao populaciju Visa, Korčule i Splita je pokazao da se samo 13% muških stanovnika Visa i Korčule i 28% muških stanovnika Splita drži Mediretanske prehrane. Slična je situacija i kod žena. Ono što je posebno porazno je to da su se 2018.g. samo 10% studenata i 12% studentica Medicinskog fakulteta u Splitu držalo poravila Mediteranske prehrane
Učenicima 3. gimnazije u Splitu 2019.g. postavljeno je pitanje kako im izgleda idealni ručak. Najviše ih je (28%) izbralo menu koji je daleko od Mediteranske prehrane (krem juhu od gljiva s vrhnjem, pohani šnicel uz krumpir, bijeli kruh, pitu od jabuka, sok).
Slijedeći govornik je bio Prof. dr. sc. Frane Strikić, voditelj diplomskog studija Agronomija Mediterana na Sveučilištu u Splitu. Svoj znanstveni rad usmjerio je u pravcu razvoja maslinarstva i voćarstva Mediterana. Prof. Strikić ima razvijenu suradnju sa vodećim znanstvenim institucijama u području biotehničkih znanosti u zemlji i inozemstvu.
Poljoprivreda predstavlja oko 10% od ukupne emisije CO2 u svijetu. Danas u svijetu postoji veliki broj poljoprivrednih proizvoda koji su označeni oznakom „Carbon Free“ jer se proizvode u područjima sa malom emisijom CO2. Kako bi ovu oznaku mogli dobiti proizvođači se trebaju pridržavati određenih mjera i postupaka tijekom proizvodnje. Prema analizama u našoj županiji gotovo da i nema emisije CO2 te bi se stoga ona mogla cijela certificirati kao „Carbon Free“. Prvi korak u dobivanju oznake „Carbon Free“ za određene restorane je certificiranje poljoprivrednih proizvođača ili područja ovom istom oznakom. Za sada u našoj zemlji ne postoji organizacija koja je ovlaštena za obavljanje ove djelatnosti. 
O nematerijalnoj kulturnoj baštini mediteranske prehrane govorio je Mladen Kuhar koji je diplomirao etnologiju i povijest, a voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva.
Nematerijalna kulturna baština obuhvaća živu tradiciju naslijeđenu, baštinjenu od prethodnih generacija, a ona koja je stručnom evaluacijom vrednovana kao nacionalno važna upisuje se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nematerijalno kulturno dobro Mediteranska prehrana na hrvatskoj obali Jadrana upisana je kao takva 2012. g. u nacionalni Registar, a 2013. g. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao prva multinacionalna nominacija u kojoj je sudjelovala Republika Hrvatska. Istinska vrijednost Mediteranske prehrane nije samo to što je zdravstveno poželjan tip pripreme hrane i prehrane, već je ona puno kompleksnija, jer se radi o kulturnom obrascu, tj. o uvriježenom, sveukupnom i dugo prisutnom tradicijskom načinu života na području obale, otoka i priobalja.
Dao je detaljni pregled kako je mediteranska prehrana uvrštena u popis nematerijalne kulturne baštine ...
te dao pregled nematerijalnih kulturnih dobara usko povezanih s Mediteranskom prehranom.
Njegova kolegica Mirna Bojić, dipl. ing. agronomije, specijalista za vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža, zaposlena u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija u Odjelu za graditeljsku baštinu, krajolik i prostorno-planske mjere zaštite govorila je o međunarodnoj suranji na području Mediteranske prehrane.
Izlaganje Nematerijalna baština Mediteranska prehrana Mirne Bojić približili su publici kulturni aspekt Mediteranske prehrane te načine na koji se to kulturno dobro valoriziralo, promicalo i podržavalo tijekom zadnjih desetak godina.
Pozitivni primjeri zamlja partnera u projektu zaštite Mediteranske prehrane. Posebno je zanimljiv Španjolski primjer uspostave Muzaja mediteranske prehrane i ciparski primjer pripreme turističkih ruta s Mediteranskom prehranom.
Predavačica je pozvala sve zainteresirane na daljnju suradnju.
Dr. sc. Mladen Perišić iz Upravnog odjel za zaštitu okoliša županije govorio je kako kreatori politika mogu podržati prijelaz prema prehrambenom sustavu koji je dobar ljude i okoliš. Provedbene politike Splitsko-dalmatinske županije vertikalno i horizontalno postavljene su kroz teme izvrsne,zelene,digitalne i uključive Dalmacije.Potvrđuje to i Akcijski plan Zelena Splitsko-dalmatinska županija koji je usvojen od strane Skupštine Splitsko-dalmatinske županije 2023. godine. Važnost prehrane optimalne za čovjeka i okoliš prepoznate su i putem projekta CEKOM 3LJ čijim provođenjem se doprinosi poboljšanju aktivnosti istraživanja ,razvoja i inovacija u sektoru prehrambene i farmaceutske industrije.
Posljednji govornik je bila Mirta Stipaničev magistra nutricionizma sa širokim područjem interesa i iskustva u znanosti o hrani i kulinarstvu. Trenutno radi za multinacionalnu tvrtku Versuni na razvijanju recepata i sadržaja za pametne kuhinjske aparate marke Philips za moblinu aplikaciju HomeID. Na konkretnim primjerima pokazala je kako možemo izračunati CO2 otisak za svako jelo koje spremimo.
Uvodni dio o ugljičnom okusu hrane.
Kategorije ugljičnog otiska hrane. Hrana s najmanjim ekvivalentnim CO2 manjim od 1,5 kg CO2/kg spada u kategoriju A, a hrana s više od 5,5 kg CO2/kg u kategoriju E.
Načini izračuna ugljičnog otiska hrane
Dalmatinska jela i njihov izračunati ugljični otisak.
Izračun ugljičnog otiska
Primjer izračuna ugljičnog otiska Crnog rižota
Izračun ugljičnog otiska crnog rižota. Crni rižot spada u kategoriju C (negdje u sredini).
Na kraju je Mariola Milardović Perić pročitala zaključke skupa:
Predavači mdeđšunarodnog stručnog skupa "Ugljični otisak dalmatinskog ručka" (nedostaje dr. Benett).
VAŽNO: Zaključci stručnog skupa "Ugljični otisak dalmatinskog ručka"
Sedam milijardi ljudi na svijetu troši različite količine resursa planeta. Prema predviđanjima Ujedinjenih naroda na svijetu bi do 2050 g. moglo bti 9,7 miljadi ljudi,a do 2100 g. i više od 11 miljardi. Porastom broja stanovnika povećavaju se emisije i iscrpljuju resursi planeta. Povećane emisije stakleničkih plinova izravno utječu na globalno zagrijavanje. Ono ubrzava klimatske promjene koje katastrofalno utječu na naš planet. Razumijevanje ugljičnog otiska može nam pomoći da ograničimo utjecaj vlastite potrošnje na okoliš, živimo zdravije i štedimo novac.
- Optimalna prehrana je najbolja za čovjeka i okoliš te je nužna primjena znanstvenih spoznaja kod proizvođača hrane.
- Poljoprivrednici kao proizvođači hrane važni su upravitelji ljudskog i planetarnog zdravlja.Izborom usjeva i načinom proizvodnje poljoprivreda može postati primarni pokretač zdrave prehrane.
- Zdravi obroci u središtu su održive prehrane koja uključuje više hrane biljnog podrijetla a manje životinjskog. Takva je prehrana zdrava, održiva i dobra za ljude i planet.Upravo je mediteranski način prerane najbliži smjernicama održivog načina prehrane.
- Ugostitelji imaju veliku ulogu u promijeni navika kroz osmišljavanje jelovnika koji se baziraju na optimalnoj prehrani.
- Znanost je jasna ,svatko od nas ,svakim zalogajem, može učiniti razliku u transformaciji našeg globalnog prehrambenog sustava. EAT CookClub vodim vas na kulinarsko putovanje s istaknutim kuharima iz cijelog svijeta ,kako biste istražili kakav okus može imati planetarna dijeta,poštujući pritom raznolikost kulturnih,društvenih i geografskih konteksta.
- Potrebno je promicati tradicionalne namirnice i jela koja su u najvećem broju povoljna za čovjeka i okoliš.
- Pružanje vodstva,podrške i potrebnih informacija proizvođačima, prerađivačima,profesionalnim ugostiteljima ali i svima koji žele usvojiti znanja i principe.
- Mediji koji promiču mediteranski način prehrane i održivu prehranu imaju veliku i važnu ulogu u smanjenju ugljičnog otiska.
- Planetarna zdrava dijeta preporučuje konzumaciju niza namirnica od 2500 kcal dnevno koje će pospješiti zdravlje i dobrobit smanjujući rizik od prekomjerne težine, pretilosti i nezaraznih bolesti.
Kada bi se dijeta sažela u jedan dan, ovako bi izgledala preporučena količina namirnica:
- Orašasti plodovi - 50 g dnevno.
- Grah, slanutak, leća i druge mahunarke - 75 g dnevno.
- Riba - 28 g dnevno.
- Jaja - 13 g dnevno (otprilike jedno jaje tjedno).
- Meso - 14 g dnevno crvenog mesa i 29 g dnevno piletine
- .Ugljikohidrati - kruh i riža 232 g dnevno.
- Mliječni proizvodi - 250 g dnevno (jedna čaša mlijeka na dan).
- Povrće - 300 g dnevno i voće 200 g.
- Dijeta dozvoljava uporabu 31 g šećera i oko 50 g ulja dnevno.
Evo i snimke cijelog događanja:
