Još samo desetak dana imate priliku posjetite retrospektivnu izložbu kipara i slikara Kažimira Hraste u Galeriji umjetnina u Splitu. Hrastin rad pratim više od 40 godina od davnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Puno sam puta bio u njegovom ateljeu u staroj Biskupovoj palači na splitskoj Rivi i vidio brojna djela koja su izložena na ovoj retrospektivnoj izložbi s nazivom Rekonstrukcija. Uz izložbu me veže i to da sam jedan od izloženih radova, drveni reljef ili kako sam ga ja volio zvati skulpturnu sliku naziva Luk, godinama gledao na zidu mog dnevnog boravka u starom stanu u Radunici i svaki put na njoj otkrio neku novu zanimljivost.
Kako kažu u uvodniku na stranicama Galerije umjetnina:
"Pojam rekonstrukcije u srži je svakog retrospektivnog predstavljanja umjetničkog opusa, no u slučaju retrospektivne izložbe Kažimira Hraste njegovo se značenje u bitnome uslojava. Od samih početaka u 1970-ima pa sve do danas u fokusu njegova rada primarno je istraživanje prostornih odnosa unutar same skulpture, kao i njezinih veza s okolnim prostorom, pri čemu je metoda konstrukcije uvijek u temelju kreativnog procesa."
Izloženo je osamdesetak skulptura, reljefa, instalacija i crteža od samih početaka ranih 1970-ih godina, preko portreta, figure i reljefi u drvu iz 1980-ih godina koje danas spadaju u antologijska djela hrvatskog kiparstva, skulpturama izvedenim u kombinaciji željeza i stakla iz 1990-ih, do umjetničkog poimanja uporabnog predmeta stolice.
Ako vas put dovede slijedećih desetak dana u Split svakako pogledajte izložbu. Otvorena je do 15.02.2026.g. Izložbu su postavili Kažimir Hraste i kustosica Jasminka Babić.
Prva je prostorija posvećena ranim portretima u različitim materijalima drvu, gipsu, metalima ...
Slika i crteža ima malo, iako je Hraste i vrstan slikar. 
Njegovi su me crteži uvijek podsjećali na dvodimenzionalne skulture.
U drugoj su prostoriji, danas već antologijske drvene skulpture i reljefi ljudi u ležećem, sjedećem ili stojećem položaju.
Sjećam se jednog razgovora s Kažimirom polovinom 80-ih godina kada su ove drvene skulpture nastajale. Kako i sam kaže na nekim od panela na izložbi, Hraste nije kipar koji modelira, već kipar koji gradi. Krene od osi i onda nastane ovakva skulptura. Kazao mi je tada: "Ja obićno na početku ne znam što hoću, ali znam što neću."
Za mene je posebno značajna ovaj reljef ili kako sam ga ja volio zvati skulpturana slika. Mislim da se službeno zove Luk. Svidila nam se na prvi pogled, pa je tako i došla u naš dnevni boravak starog stana u Radunici, naravno na centralno mjesto. Ono što mi je kod nje bilo posebno zanimljivo su sjene koje je bacala kada bi sunce koje je reljef obasjavalo s lijeve strane putovalo od istoka prema zapadu. U svako doba godine, kako sunce ima različite putanje u odnosu na prozore, sjene su bile drugačije.,
Svaka od ovih skultura je posebna. U nekoliko grubih dasaka zarobjena je cijela priča.
Druga faza drvenih skulpura su forme koje malo više idu u apstrakciju. I dalje su to ljudi ali ovaj put je uhvaćena samo osnovna kontura.
Treća faza su forme u kombinaciji željeza i stakla iz 199.-ih godina, ...
a na zidovima se tu i tamo pojave rijetki crteži.
...
Faza metala i stakla završava ovom bajkovitom formom, ...
a u zadnjoj su prostoriji nestvarne varijante uporabnog predmeta stolice ...
Od stolice koja je po meni posveta Salvatoru Daliju ...
do gigantskih stolica za divove...
ili apsurdnig stolica u duhu Eschera.
Na putu kući u mirnom i pustom centru Splita opranog kišom i pometenog jugom još je jedna Hrastina skulptura - slavna Pirija iz 1998.g. koja posebno privlači horde turista.
Hraste je i autor mnogobrojnih skulptura i spomenika u javnom prostoru: Uskrsli Krist na Visovcu (1988.), spomenik Don Frani Buliću u Solinu (1991.), fontana u Marmontovoj ulici u Splitu, Pirija (1998.), Spomenik kralju Petru Svačiću u Miljevcima (2002.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Omišu (2004.), Biblijski vrt Stomorija u kaštel Novom, Jabuka (2008.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Pločama (2009.), Spomenik Draženu Petroviću u Šibeniku (2011.), Spomenik palim za domovinu Hrvatsku u Bolu na otoku Braču (2017.), Dječak s kišobranom u Šibeniku (2020.), Spomenik Rogu u Salima na Dugom otoku (2023.) i dr. Od javno izloženih radova, za mene je posebno važno to ...
da je Hraste autor reljefa na spomen ploči mome ocu postavljene na njegovu rodnu kuću u Tribunju u Ulici Stipaničevih. Reljef je nastao 1982.g.
