
Prije dvije godine na Facebooku sam objavio post Tko kaže da ne može jeftino - 2 put u kojem sam pokazao kako se u Komiži može za 30 Eur napraviti riblji ručak za 5 osoba. Evo me opet u Komiži, ovaj put povodom Rote Palagruzone 2026 uspomene na najstariju jedriličarsku regatu na svijetu. I opet ista mala komiška peškarija, a ovaj put još jeftinije - ručak za 2 osobe za 10 Eur. Netko će kazati, kako je to moguće danas 2026.g. kada svaki riblji obrok u restoranu dođe malo bogatstvo. Jednostavnom izborom prave ribe. Pa idemo od početka, od mog posta od 26.10.2024.g.

26. listopada 2014. objavio sam post na Facebooku slijedećeg sadržaja:
Tko kaže da se ne može proći jeftino - 2. put?
Danas na peškariji (prodavaonici ribe) u Komiži je sve bilo svježe - kantar od cca. 1,2 kg + tabinja od cca. 1,2 kg - zajedno oko 22 eur + malo krumpira, kapule , mrkve, tikvica, češnjaka, petrusimena, ulja, vina, limuna, salate, kruha - sve skupa manje od 30 eur - ručak za petoro:
- juha od povrća (nije na slici)
- kantar i tabinja pečeni u škrovadi
- miješana salata i
- krumpir salata na način moje mame.
Ne treba ništa bolje. Pitanje: gdje se može pojesti ovakav riblji ručaj za 6 eur po glavi. Istina bez vina, ali ni bišovski plavac nije skup …
Danas bi možda to ipak bilo malo skuplje, kantar je prije par dana u komiškoj peškariji košrtao 17 eur/kg, pa bi samo on došao 20-ak eur, ali ima i drugih riba koje su ostale cjenovno prihvatljive.
Danas bi možda to ipak bilo malo skuplje, kantar je prije par dana u komiškoj peškariji košrtao 17 eur/kg, pa bi samo on došao 20-ak eur, ali ima i drugih riba koje su ostale cjenovno prihvatljive.

Od 9. - 13. rujna 2026.g. u Komiži se održo Festival mora posvećen najstarijoj regati na svjetu koja se vozila.
Prvi pisani spomen o ovoj povijesnoj ribarskoj regati od Komiže do Palagruže (danas poznatoj kao Rota Palagruzona) datira iz 1593. godine. Nije bila riječ o sportskom natjecanju, već o borbi za preživljavanje. Prve posade koje bi stigle na Palagružu osvajale su pravo na najbolje pozicije za izlov srdele na tamošnjim žalima, kao i pravo na sušenje ribe i vađenje oskudne pitke vode.

Jedrilo se i veslalo u posebnim brodovima - komiškim gajetama falkušama koje su i ove godine bile u centru događanja.

Zbog velikog juga, ove se godine nije išlo na daleku Palagružu, već je održana skraćena regata na ruti Komiža - Biševo.

Regatu smo pratili sa broda Obalne straže Hrvatskle ratne mornarice Faust Vrančić.

Prva falkuša prolazi puntu Biševa ...

a prati je i druga po dobro razvijenom mestralu.

Vratimo se mi glavnoj temi ove reportaže. U četvrtak 10.9.2026. mala komiška peškarija je bila izuzetno bogata ribom. Sve i svačega s cjenama od 7 eur/kg (kanjci) do 38 eur/kg (velike škrpine i kovači). Od divlje jadranske ribe tu su bili i veliki kantari, veliki arbuni, veliki i mali moli, male i velike škrpine. Svega i svačega.

Mene su posebno privukli kanjci, jedna od priuštivih riba jadranskog mora. Bili su dosta veliki, oko 20-ak dkg, a cijena im je bila izuzetno povoljna 7 eur/kg. Ova tri, malo više od pola kila sam platio 5 eur. Kanjac (Serranus cabrilla, L.) je riba iz obitelji vučica koja guta sve što je jestivo, pa se zbog toga i lako lovi. Meso mu je bijelo i vrlo ukusno, a jedan od razloga zašto ga ljudi ne vole kupovati je možda i taj što imaju dosta sitnih kostiju, ali ako znate jesti ribu s kostima, kanjac je prava delikatesa.

Kanjci su najbolji na lešo (kuhani), a dodatna pogodnost je i to da lešavanjem dobijete dva jela, vrlo ukusnu juhu i izvrsno i zdravo riblje jelo. Juhu možete kuhati bistru ili mutnu, ovisno o tome da li ste dodali krumpir. Bistra juha je bez krumpira, a mutna s krumpirom. Meni je draža mutna zatom što volim lešo krumpir kuhan u juhi, a kako sam sljedbenik Zirojevićeve "kuhinje bez otpada" moja juha je ne samo mutna već i "šporka" ("nečista") o čemu više detalja malo kasnije. Pa idemo od recepta. Za moju šporku juhu od kanjaca za dvoje ljudi treba vam:
- 3 veća kanjca cca. 600 g - može i bilo koja druga bijela riba: mol (oslić), škrpuni, pauk, pirka, tabinja, a za jeftinju varijantu ako je u pitanju samo juha, mogu i bukve, veći gavuni, pa čak i struni ...
- 5 češnja češnjaka (ja volim okus češnjaka)
- 2 srednja krupira oguljena i prerezana na pola
- 2 veće mrkve
- malo korjena selena i peršina (gricek) narezanog na manje komade
- list i stabljike peršina i selena
- sol, papar u zrnu, list lovora
Postupak je krajnje jednostavan. povrće i začine staviti u hladnu vodu uz 2 žlice maslinovog ulja. Kuhati cca. pola sata.

Nakon toga pažljivo spustiti očišćenu i opranu ribu i kuhati još 15-ak minuta. Na kraju dodati još 2 žlice svježeg maslinovog ulja.

Pažljivo izvaditi ribu, krupir, mrkvu, korjen selena i peršina. Krumpir narezati na fete, mrkvu i korjen peršina na kolutove. Ako treba malo posoliti i popariti, poškropiti svježim maslinovim uljem, a može se i posuti nasjeckanim listovima peršina. I to je glavno jelo - lešadura od kanjaca s lešo krupirom i mrkvom, ...

ali prije toga ide šporka juha. Ostalo povrće koje se u juhi kuhalo (kapula, češnjak, stabljika selena se stisnu i pretvore u pastu ...

pa se vrate u juhu u koju se doda još i šaka riže. Kada je riža skuhana juha je gotova.

Moja šporka juha od bijele ribe, ovaj put od kanjaca.

Jedan od razloga zašto su kanjci ovako jeftini - puno sitnih kostiju, ali tko zna jesti takvu ribu, jesti će jednu od morskih delicija.

Vratimo se na kraju Roti Palagruzoni. Glavnina događanja je bila u i ispred slavne komiške Komuna ...

Svečano otvaranje je bilo na terasi Komune ...

na lukobranu mula izložba slika o komiškoj falkuši ...

...

u Komuni brojna preadavanja - ovo je bilo o tradicionalnim pomorskim nazivima na istočnoj obali Jadrana ...

a ispred komune se i kuhalo. Slavni viškiu ribar Kalambera, najbolji plesač među ribarima i najbolji ribar među plesačima

kuhao je Brudet od srdela, ribe zbog koje se i održavala regata do Palagruže.

Temelj brudeta je puno kapule na maslinovom ulju koja se dugo i polako dinsta na laganoj vatri dok ne postane potpuno staklasta.

Tek tada se dodaju ostali standardni sastojci za brudet, rajčice, češnjak, bijelo vino, malo kvasine, solč papar, lovorov list i naravno očišćene srdele.

Cijela je teća nestala vrlo brzo.

Posebni gosti festivala, udruga za promicanje maritimne baštine Arzana iz Venecije, spremila je i tradicionalno venecijansko jelo koje se obično jede u doba posta i nemrsa: Bigoli in salsa. Bigoli su tradicionalna venecijanska tjestenina, nešto ala špageti. Mogu se kupiti u Lidlu na polici svježe tjestenine. Ovo jednostavno jelo osim tjestenine sadrži još samo nekoliko sastojaka: slane srdele ili inčune, dosta bijele kapšule, maslinovo ulje, papar. Tajna je opet u dugom šufigavanju kapule (dinstanju crvenog luka) na laganoj vatri dok se skoro potpuno ne rastopi. Nakon toga se dodaju očišćene i oprane slane srdele ili inćuna koji se isto tako šufigavaju dok se ne rastope. Tek tada se dodaje tjestenina i malo vode u kojoj se kuhala. Jelo je izuzetno ukusno. Tipični primjer talijanske Cucina povera - "jeftine kuhinje" koja nudi brojna jednostavna, ali ukusna jela.

I na kraju nezaboravni komiški zalasci ...

...

a u njihovom odsjaju brod Faust Vrančić.
