 |
 |
 |
 |
 |
 |
Davorin Marjanović
Naš novi suradnik, vrsni je poznavalac Jonskog i Egejskog mora. Svojom 8 metarskom jedrilicom "Sing-sing", godinama je krstario tim morima, prateći rute koje bi zimi u Zagrebu zacrtavao. Njegova zbirka peljara i nautičih vodiča grčko-turskog dijela Mediterana sigurno je jedna od najbogatijih u Hrvatskoj.
Nama je posebno drago što je Davorin to svoje znanje, uz puno ljubavi i truda, pretočio u pisane tekstove, koje putem Morskog prasca namjerava podijeliti i sa vama.
U njegovoj rubrici "Zajedrimo zajedno put Grčke!" biti će svega: reportaža, priča, opisa, savjeta... Ako vam uz to kažemo da je Davorin profesionalni fotograf i da će svi njegovi tekstovi biti ilustrirani originalnim fotografijama, skicama i kartama, sigurni smo da će njegova rubrika postati jedna od posjećenijih rubrika Morskog prasca.
|
|
 |
|
ZAJEDRIMO ZAJEDNO PUT GRČKE - UVODNIK
Jedrenje do Grčke prekrasna je i uzbudljiva avantura! |
Na popodnevnom jedrenju do Bola, rodila se ideja... |
Lako je biti nautičar u lavoru, u tuš kadi, pa čak i u “svojoj vali”, koju i domaći i furešti znaju k’o svoj džep, čeka ih svake večeri ista korpomorta na dnu i anel na rivi!
Lako je biti nautičar i na Jadranu, pogotovu srednjem i južnom, gdje čak ni ljetne nevere nemaju onu pravu snagu, a lagani maestral dozvoljava drijemež uz upotrebu auto-pilota na kormilu!
Treba se, dakle, uputiti negdje dalje... na otvoreno i nepoznato, pa tamo zaslužiti naziv “nautičar”
CRV
Kada smo se jednog prelijepog popodneva, u kasno ljeto davne 1995., zagrebački Jelšanin, Stipe Tomić i moja malenkost, u pomanjkanju bilo kakve bolje ideje, otisnuli na bezazleno jedrenje na tisuću puta projedrenoj ruti Jelsa - Bol, ni slutio nisam kakvog će mi “ogromnog crva” moj Stipe ugurati u glavu... Vraćajući se tog popodneva, s već umirućim maestralom u jedrima, natrag u luku Jelsa, Stipe je doveo moj SING-SING, jedrilicu od 8 metara, sve do glavnog mola, besprijekorno pristavši pod jedrima, bez motora. (Valda da malo zamisli svoje Jelšane, nekad vrsne kapetane jedrenjaka, a danas samo “motoriste”, koji su u međuvremenu potpuno zaboravili jedriti...) “Odličan brod”, reče Stipe tada, i bubne: “Dogodine idemo s njim u Grčku! Važi?” Ne razmišljajući uopće o posljedicama, ja sam samo blebnuo: “Dogovoreno!” I “crv” je u tom trenutku ušao u moju glavu, smjestio se i počeo bubriti... GRČKA - odakle početi?
Bijelo i plavo: zaštitne boje Grčke ! |
Već prva raspitivanja pokazala su mi da se u nas o Grčkoj, u nautičkom smislu, ne zna puno. Jedva sam pronašao dvije posade koje su zaista tamo i bile... Pošto sam bolesno temeljit, naručio sam iz inozemstva sve što je bilo dostupno o grčkim vodama. (Tako da sada posjedujem više literature o Egejskom moru, od grčkog admiraliteta!) Iz Hamburga su stigle i sve potrebne nautičke karte... iz Bielefelda video film o jedrenju u Grčkoj, (kojeg sam sinhronizirao na hrvatski...), iz Amerike” najnoviji model satelitskog navigatora, a svoje osobno računalo zamijenio sam za model koji može primati nautičke programe i karte na CD-ROM diskovima... Ukratko, mislio sam tada, možda ću se utopiti u Grčkoj, ali ću sasvim sigurno u tom trenutku biti izvrsno obaviješten i točno ću znati gdje se utapljam... Iako sam već tada, unaprijed, mogao napisati i izdati debelu “Enciklopediju grčke nautike”, suzdržati ću se i navesti ovdje samo neke osnovne podatke, te okvirne planove (prostorne i vremenske) koji su SING-SING pripremili za njegov prvi «skok» do Grčke ! GRČKA - zemlja snova za nautičare !
Astipalaia - jedno od sidrišta iz snova ! |
Samo je nekoliko zemalja u za nas dohvatljivom dijelu svijeta, koje imaju tako interesantnu i razvedenu obalu kao Grčka! Uz to i tako bogatu povijest, koja je posvuda po Grčkoj ostavila brojne arheološke tragove! U Grčkoj se, dakle, osim sunca, mora i otoka, ima i štošta drugo vidjeti! Grčka je zemlja ljubaznih domorodaca, turist nije “furešt”, već dragi gost. Turizam svih nivoa i kompletne infrastrukture vrlo je razvijen i stoga svatko može naći ono što mu je najdraže! Od bučnih turističkih središta do mirnih, nedirnutih “vlastitih” uvala... Od skupih internacionalnih restorana, do jeftinih taverni s domaćim vinom, sirom, ribom i grčkom muzikom... Nautički, Grčka je vrlo raznovrsna: tu su dva potpuno različita mora (Jonsko i Egejsko) i nekoliko područja u njima, koja se međusobno (nautički) jako razlikuju. Pogledajmo ovu kartu, da nam bude jasnije:
 |
Legenda uz kartu:
1. Jonsko more - prvo grčko more koje ćete susresti. Vrlo pogodno za početak - stabilno vrijeme, umjereni vjetar, interesantna bogato razvedena obala i prekrasni otoci. Nautički dobro razvijeno. Dosta gostiju iz Italije, kao i motornih nautičara, što su plovila dovezli trajektom iz Venecije, na prikolicama... Centar: otok Levkas. Najčuvenija turistička točka: Itaka, Odisejev dom.
Slika: Paleokastritsa, na Krfu, prvom otoku do kojeg ćete dojedriti !
2. Zaljevi Patrasa i Korinta - pomalo dosadano, no nužno za prolaz do drugog grčkog mora, do Egeja...
Slika: Jednosmjerna plovidba uskim Korintskim kanalom
3. Zapadna obala Peloponeza - nautički nepovoljna i neinteresantna. Udar otvorenog mora. Ovuda nemojte ploviti.
4. Saronski zaljev i istočna obala Peloponeza - Saronski zaljev, od rta Sounion na poluotoku Atika pa do turistički čuvenog otoka Idhra (Ydra ili Hydra) na jugu, najpoznatije je i turističko-nautički najrazvijenije grčko područje. Tu možete jednom provesti dosta vremena, ploveći, istražujući i zabavljajući se. Odlične, brze hidrogliserske i brodske veze sa lukom Pirej, odnosno Atenom (aerodrom!) vjerojatno će uvjetovati da će se baš ovdje, na ovom području smjenjivati vaše posade. Vremenski uvjeti su odlični - redoviti vjetar, no umjerene jačine... Južnije od otoka Idhre (Ydre) neće se ploviti. Otvoreno i neinteresantno.
Slika: Hydra - čuveni nautički centar na rubu Saronskog zaljeva
 |
5. Cikladi (Kykladen) - veliko centralno otočje Egeja. Najveći izazov ovog krstarenja! Mnogo interesantnih otoka, mnogo luka i lučica te slobodnih sidrišta, no sve okupano u velikom moru tjeranom jakim vjetrom imenom Meltemi! Naš Sing-Sing, sa svojih majušnih 8 metara, no čvrste građe, novih jedara i hrabre posade, ipak je nadmudrito Meltemi i prokrstarito ovim iznimnim područjem, preko, sve do obala Turske!
Slika: Mykonos, centar otočja Cikladi, uvijek na udaru Meltemija...
6. Sporadi i otok Evoia (Euböa) - Vaša rezervna varijanta, ukoliko odustanete od Ciklada. Interesantno, lijepo otočje s razvijenom ponudom i (pretežno) čarter nautikom. Vjetar i more umjereni. Klima ugodna - nikad “pasje vruće”. Jedini (manji) problem: do Sporada je dosta deleko, izgubiti ćete par dana na transfer.
Slika: Taverne otočja Sporadi: omiljela čarteraška "sidrišta"...
7. Khaldikhi (Sjeverni Egej) - izvan ruke, ne djeluje baš interesantno. Nemojte ići.
8. Egej - zapadni dio - nekoliko velikih i poznatih otoka (na pr. Lesvos!) u grčkom moru, no sasvim blizu turskog kopna. Ovo interesantno područje najvjerojatnije ćete ostaviti za neku od slijedećih sezona, jer je podaleko... i to baš u smjeru odakle udara Meltemi !
Slika: Mandrači i čamci Zapadnog Egeja: bogatstvo nijansi plave boje
9. Dodekanezi (sa Kosom i Rodosom!) - Prekrasno, nautički i turistički razvijeno područje, kojeg svakako treba upoznati. Osim toga - to je predvorje Turske rivijere, koja je ponegdje od grčkih otoka udaljena tek nekoliko milja !
Slika: Šarenilo Dodekaneza: Lipso, ribarsko selo što voli nautičare
10. Kreta - veliki otok, čuven po svom povijesnom značenju, no nautički, pogotovu za male jedrilice nepodesan. Otok je izložen direktnom udaru mora i Meltemija sa sjeverne strane, a na južnu se niz strme padine kretskih planina obrušavaju udari slični našoj buri. Doploviti nije nemoguće - ali čemu, uz tolika druga ljepša područja.
Slika: Na Kretu valja doći... ali ne vlastitom jedrilicom
|
Dolazak u Grčku
Hrvatski nautičar, koji dolazi vlastitim plovilom, (preko Dubrovnika te Brindizija u Italiji) stići će na otok Krf, u Jonskom moru.
Jonsko more nije, kako neki misle, neko “predvorje Grčke, nešto drugorazredno...”, već divno otočno područje, blage klime i bujne vegetacije. Mnogi evropski nautičari s obiteljskim posadama zadržavaju se baš ovdje i ne kreću dalje... Razlog je vjerojatno u vjetrovima koji su ovdje, nalik na naš maestral, postojani i nikad jači od 5 Bf. Otoci su “gusto raspoređeni”, prekrasnih uvala, dobrih lučica, a more između njih i obale zaštićeno je od većih valova. Idealno za početničke i obiteljske posade! Kako je ovo područje udaljeno svega na dva - tri dana jedrenja od Dubrovnika, ovamo se isplati doći i na kraće vrijeme, a ipak doživjeti pravu Grčku: vidjeti veliki Krf, boraviti u razvikanom Levkasu i posjetiti Odisejevu Itaku...
Ormos (zaljev) Garnitsa i marina NAOK ispod krfske tvrđe: prvo kopno poslije prijelaza Otranta |
Phiskardo, o. Kefallinia: tek jedan od mnogih nautičkih centara Jonskog mora
|
Nastavak plovidbe
Golemi valovi sjeverozapadnjaka otvorenog mora |
Poduzetniji će ipak nastaviti i dalje... Slijediti će relativno dosadna višednevna plovidba kroz zaljeve Patras i Korint i prolaz kroz čuveni Korintski kanal, usječen u stijenu. Njime se dolazi u predvorje Atene, u veliki Saronski zaljev.
Ovdje je nautički promet vrlo živ, gotovo - preživ! Blizina višemilijunske Atene i relativno “pitomo” more, zaštićeno od jakog grčkog vjetra Meltemi poluotokom Atika, čini da ovuda tokom glavne sezone jure amo tamo bezbrojna plovila, s naglaskom na motorne jahte. Turizam je u svakom pogledu razvijen, ponuda svega je odlična, jedino - nema slobodnih vezova... Bitka za vez u svakom ribarskom selu počinje već popodne, a onima što pristignu tek navečer, preostaju samo noćenja na sidru...
Grčka, općenito, nema niti izdaleka dovoljno marina; to je očito, stvar turističke politike. Ono malo marina što postoje, stoga je unaprijed zauzeto. Pristaje se, dakle, uz ribarske barke domaćih, ili se sidri po uvalama.
Aegina, Saronski zaljev: omiljelo jahtersko odredište Atenjana |
Rt Sounion, Posejdonov hram: posljednja zaštita od meltemija ! |
Saronski zaljev, zbog zaštite poluotoka Atike, odlična je priprema za susret sa pravim Meltemijem, a to je onaj što puše u Cikladama, vani, na otvorenom. Meltemi (ili na grčkom: Etesian) je termički vjetar lijepog i stabilnog vremena. Puše iz sjevernih smjerova, no zbog konfiguracije terena lokalno može i mijenjati smjer. Noću i ujutro je najslabiji, ili izostaje, a sa suncem jača, da bi popodne dosegao maksimalnu snagu. Problem za naš SING-SING bio je samo u tome što je “normalnih” 8 Bf Meltemija na otvorenom, među otocima Ciklada, ipak malo prejako za njegovih samo 8 metara duljine... Meltemi je, po snazi, dakle nalik našoj ljetnoj buri, iako ne puše na refule, već ujednačeno. Na mjestima gdje ima dovoljno zaleta može dići velike valove. Ukratko - kada se plovi na samo 8 metara, s Meltemijem se nije za šaliti; treba taktizirati, lukavo birati i smjer rute i vrijeme plovidbe. Uvijek se, naime, događaju “tišine”, pa to treba iskoristiti za neke neugodne pravce plovidbe. No, ako Meltemi navečer ne padne, već nesmanjenom žestinom puše cijelu noć, tada će lokalna taverna imati velik promet... Dan nakon jakog noćnog Meltemija se ne isplovljava, već se degustira kozji sir i gusto crno grčko vino! Jer, na otvorenom tada redovito bjesni olujni Meltemi!
Meltemi - vjetar Egeja
Meltemi ili grčki: Etesian je u pravilu jaki vjetar termičkog porijekla, što puše iz jugozapadne Azije i Turske,sa sjevera prema jugu, preko Egeja prema centralnom dijelu Sredozemlja. Osobito je jak u najtoplijim, ljetnim mjesecima, a najviše se osjeća u akvatoriju otočja Ciklade.
U pravilu, počinje kasno prijepodne, popodne dostiže maksimum, najčešće od 5 do 6 Bf, no nerijetko i 7 do 8 Bf, te prema večeri slabi. Najslabiji je nekoliko sati prije izlaska sunca, i to je vrijeme kada treba iskoristiti priliku i zaploviti put sjevera, ako nas ruta tamo vodi. Kada Meltemi noću ne padne, drugi dan (ili više dana) se NE PLOVI !
Skraćena jedra i žuta odijela: ulazimo u carstvo Meltemija ! |
o. Amorgos, zavjetrinska strana: niz strme vulkanske litice refuli od 9 Bf ! |
Pri plovidbi u zavjetrini otoka s višim brdima, treba se čuvati obrušavajućeg vjetra, koji slično našoj buri, juriša s vrhova na dolje.
Tajna jedrenja Cikladama: uvijek u smjeru kazaljki sata ! "Popuštanje" Meltemiju, a vraćanje natrag (debela strelica) uz rubove Peloponeza, gdje vjetra gotovo nema ! Probiti se kroz Meltemi na sjever, direktno - nemoguće je. (3 put probali i - odustali) |
Kao i kod bure, takve vjetrove otkriva kapa oblaka na otočnim vrhovima. U području gdje puše Meltemi, sjeverne strane otoka su apsolutno neupotrebljive za boravak, sidrenje i sl. Čak i istočne i zapadne mogu biti upitne, zbog “Kap-efekta” (Kap=rt), gdje uz rubove otoka vjetar uvijek pojačava, te može dostići i snagu oluje. Južne strane otoka su, dakle, jedine stvarno pogodne za boravak, sidrenje i noćenje, ali i tamo treba biti oprezan, sidriti pouzdano i s teškim sidrima, te uvijek računati na moguća iznenađenja. I tamo nas mogu neugodno iznenaditi “obrušavajući” udari vjetra, a naročito je to izraženo na otocima Kea, Andros, Tinos, Pholegandros, Ios i otočićima između otoka Naxos i Amorgos.
Poznavaoci preporučuju obilazak Ciklada smjerom kazaljki na satu: započeti od nekog otoka na sjeverozapadu, (naprimjer otoka Kea), pa nastaviti istočno (Syros, Mikonos, Paros, Naxos) te se tada uputiti u južniji dio rute (Ios, Sikinos, Pholegandros, Milos), da bi se na kraju opet zaplovilo sjeveru. Ako bi Meltemi, na toj zadnjoj četvrtini ture pušući u pramac, pravio prevelike probleme,rješenje je otploviti što više na zapad, ka istočnoj obali Peloponeza, prenoćiti na prekrasnom otoku Idra (Hydra), odakle po daleko mirnijem moru nije problem vratiti se natrag u Saronski zaljev i, recimo, luku Pirej (Atena). To predstavlja nešto dulji put, ali daleko ugodniji nego tući valove i Meltemi pramcem, već od sredine južnih Ciklada.
Upravo tom rutom maleni Sing-Sing je nekoliko puta na svojim ekspedicijama Egejom prevario Meltemi i uvijek bez problema dojedrio u mirnija područja...
Mykonos: grčka Ibizza ali i veliko nautičko okupljalište |
Cikladi
Cikladi su veliko otočko područje, ali u usporedbi sa Saronskim zaljevom (zbog Meltemija!) poprilično “prazno”... Otoci su prekrasni...prava neizmjenjena Grčka... ribarska sela...divne uvale... Ovamo dolaze samo rasni nautičari i veće jedrilice. Motornih jahti (hvala Bogu) nema mnogo - valovi im ne odgovaraju za njihovo isprazno glisiranje. No, iako će pučina, u vrijeme Meltemija izgledati potpuno prazna, bez i jednog jedra, sve «dobre» uvale bit će istovremeno krcate jahtama ! Sve one će čekati da vjetar padne, pa da isplove ua raznim smjerovima !
Mirni, sjeverni Egej, otočje Sporadi: obiteljsko i čarter jedrenje |
Sporadi
Ako Vam priča o Meltemiju djeluje «prestrašno», postoji i rezervni plan, a to je da se, što jedrom, a što motorom, domognete otoka Evoia ( Euböa), i onda se u njegovoj zavjetrini prokrijumčarite na sjever, do otočja Sporadi. To je prekrasno otočje, turistički vrlo razvijeno, sa svim mogućim sadržajima ali i sa izoliranim, samotnim uvalama za opuštanje... Ovamo dolaze i jedriličarski “papani”, čarteristi i sl, jer je vjetar ovdje “pristojan”, ne dere kao u području Ciklada. Od Sporada uvijek je moguće spustiti se niz vjetar prema Cikladima ili prema Turskoj obali i grčkom otočju Dodekanezi ispred nje. Naravno - ako imate vremena na pretek !
Svršetak i povratak
Turske marine su izvanredne ! "Albatros Marina", Marmaris: zimovanje na suhom vezu u pola cijene ! |
Optimistički plan jednog velikog krstarenja s barem jednom izmjenom posade jest da se u konačnici dosegne, na ovaj ili onaj način, obala Turske, te tamo na koncu ostavi brod u jednoj od velikih, odličnih turskih marina. U tom slučaju, zadnja Vaša posada vratila bi se u domovinu iz Turske - avionom, a Vaš brod bi ostao čekati nastavak krstarenja po divnoj obali Turske i obližnjim grčkim otocima, slijedeće sezone. Tada bi se, nakon iskustva iz prve godine, na povratku prema Jadranu, mogla obići i preostala interesantna mjesta i otoci Grčke, i tako zaista “zaokružiti” rezultat ove ekspedicije. Turske marine su izvrsne, odlično organizirane, ima ih dovoljno i dobro su razmještene po glavnoj rivijeri od Fethie do Kusadasija. Sličnih su cijena kao i u nas, a često i jeftinije. Mi smo «prezimili» u «Albatros» marini u Marmarisu, koja je specijalizirana za «suhi vez» (zimovanje na kopnu) što je ispalo znatno jeftinije nego u moru !
Terminski plan
Povratak, forsiranje Otranta po sjeverozapadnjaku: stalno jedrenje u orcu ! |
Umjesto žurbe, amo - tamo i onda brzo natrag, ploviti valja komotno i to najboljim, a ne najkraćim rutama.
Planove treba prilagoditi raspoloživom vremenu: nema nikakvog smisla postavljati rekorde zbog rekorda !
Idealno je 2-mjesečno krstarenje sve do Turske, pa slijedeće godine polako natrag, no moguće su i sve druge varijante. Ipak: ne pretjerujte s duljinom rute jer uvijek se treba stići i vratiti !
Ako se planiraju izmjene posada, transferi se mogu obaviti ili jeftino (veliki trajekti iz Trsta) ali s dosta 2,5 dnevne gnjavaže, ili skuplje, ali vrlo komotno, vrlo spretnim linijama ljubljanske avio kompanije «AdriaAirwais», koji slijeću na sve glavne grčko - turske aerodrome !
Text i slike: Davorin Marjanović |
|
|
